bitno.net

Presveto Srce Isusovo: Poticaj za uvođenje ovog blagdana došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi.

Blagovijest ili svetkovina Navještenja Gospodinova opisana je u tekstu današnjeg Lukina evanđelja. U središtu pozornosti je djevojka Marija iz Nazareta kojoj Bog šalje anđela Gabrijela s porukom da će začeti i roditi sina, koji će biti Sin Svevišnjega. No ono što je nadasve zanimljivo, a sveti Luka jasno ističe, Marija je bila djevica.

Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru 19. ožujka. U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran. Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Josip je posebno štovan u Hrvatskoj.

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo rašireno štovanje sv. Valentina. Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici htjeli što više saznati o tom “popularnom” svecu. Nažalost, sve ono što se o njemu zna više je legenda nego stvarni podaci. Ipak, evo nekih poznatih izvještaja.

“Ne možemo se baviti ekološkim pitanjima, a da se istovremeno ne pitamo o odnosu prema čovjeku i Bogu. Za takvo nam tumačenje papa Franjo daje najviši legitimitet obzirom na to da je za govor o tome odabrao encikliku, što znači da bi važnija od toga bila samo dogmatska izjava. Dakle, u Katoličkoj Crkvi bavljenje ekološkim pitanjima je bavljenje pitanjima vjere jer je odnos prema okolišu povezan s odnosom s drugim čovjekom i Bogom”, govori doc. dr. sc. Zoran Turza.

Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji (Liciji) u 3. st. Bogati roditelji dugo nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobiva po stricu biskupu u Miri. Već kao mali Nikola je volio sve ljude oko sebe čemu su ga naučili njegovi dobri roditelji koji nažalost brzo umiru i Nikola ostaje sam. Nikola nasljeđuje njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već uvijek ima srce za potrebite.

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Kao zanimljivost navodimo kratko što apokrifi pišu o Marijinu prikazanju.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sv. Pio V. Blagdan ima povijesnu pozadinu. U 16. stoljeću Europa se našla pred velikom opasnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i prijetila cijeloj Europi. U nizu različitih poticaja na otpor papa Pio V. pozvao je godine 1569. kršćanski svijet i na molitvu svete krunice. Dana 7. listopada 1571.

Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. Spomendan im je u Katoličkoj Crkvi 26. srpnja. Sv. Joakim i Ana ne spominju se u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova. Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu.