studenog 2012

Herceg- Novi 30.stusenog 2012.(Radio Dux) - Iz Planinarskog kluba "Subra" obavještavaju da su uoči zimske sezone snizili cijene smještaja u višekrevetnim sobama pa će umjesto dosadašnjih 8 noćenje do 1.travnja naredne godine koštati 5 eura. Planinarski dom „Za Vratlom" na Orjenu, koji se nalazi na 1.160 metara nadmorske visine, i koji je prošle godine u potpunosti rekonstruisan postao je mjesto otvoreno za sve ljubitelje života i boravka u prirodi.
Komforan smještaj, za pojedinačne I grupne dolaske, centralno grijanje, električna energija, tuševi, odnosno uređenost po savremenim standardima doprinjeli su da u Domu bilježe sve veću posjetu kako domaćih tako i stranih gostiju.

Tivat 29.studenog 2012.(Radio Dux) - Autonomni mehanički agegat za proizvodnju električne energije, naziv je patenta trojice crnogorskih pronalazača, a koji je danas predstavljen javnosti na promociji održanoj u kafeu „Apolon" u Tivtu. Predstvaljanje ovog uredjaja izazvalo je veliko interesovanje gradjana, ali i oprečne komentare ljudi od struke koji nisu vjerovali da su trojica autora ovog pronalaska predvodjena Milanom Bojovićem sa Žabljaka, zaista uspjeli u prevazilaženju do sada važećih pravila fizike o sili akcije i reakcije koje je utemeljio još Isaak Newton.
„Ovaj uredjaj je riješnje da se dobije jedostavna, ekološki čista i energija koja se može primijeniti na svakom mjestu. Agregat može biti mobilan, montažno-demontažni ili autonoman. Uredjaj koristi inicijalnu energiju – jednosmjernu struju iz baterije od 12 volti koja pokreće elektromotor, a ovaj opet preko posebnog prenosnog sistema, pokreće generator koji preko ispravljača, proizvodi naizmjeničnu električnu energiju napona 230 volti. Manji dio generisane energije se vraća nazad i puni bateriju od 12 volti, a mnogo veći „višak" novoproizvedene struje spreman je za napajanje svih potrošača koji funkcionišu na naponu od 220 volti."- objasnio je Bojović dodajući da je tajna uspjeha njihovog pronalaska koji omogućava da se inicijalna energija iz 12-voltog akumulatora višestruko uveća, „sistem povezivanja i sistem pretvaranja energije, ali vam o tome ne mogu govoriti."

Šibenik 29.studenog 2012.(Radio Dux)- Gospodarski forum izaslanstva Crne Gore i Šibensko-kninske županije, održan je u utorak u Šibeniku. Na skupu u Gradskoj knjižnici, na kojem se okupilo 20 predstavnika crnogorskih tvrtki i gradova, predstavljeni su gospodarski potencijali, a razmotrena je i mogućnost ostvarivanja gospodarske suradnje- javlja Radio Šibenik..
Ivan Saveljić, predsjednik Privredne komore Crne Gore tom prilikom je kazao „Ovo su teška ekonomska vremena, mi se moramo organizirati, surađivati, zajednički nastupati. Imamo toliko sličnosti, počevši od europskih integracija, do ekonomskog sastava, sličnosti u stupnju razvoja. Vi ste, doduše, tu malo odmakli, a mi slijedimo vaš primjer. To je jedan niz osnova na kojima moramo i trebamo graditi daljnje odnose. Ovaj put smo susrete podredili dvama segmentima. Ovdje smo doveli određen broj ljudi koji se bave vinarstvom u Crnoj Gori i nadam se da ćemo imati daljnje susrete na temu maslinara, ribara i tako dalje.

Gradišće, Austrija, 28. studenoga 2012. g. (Radio Dux) - Na temu Gradišćanskih Hrvata razgovarali smo s pisateljicom Anom Schoretits Šoretić, koja je na nedavnim Susretima u Rovinju održala zanimljivo predavanje pod imenom "Hrvatska i njemačka stonoga - kako se razlikuju u kretanju?"
Naša gošća predstavila nam je hrvatsku zajednicu u Austriji i upoznala nas je s njenom kulturom, tradicijom i običajima. "Mi smo 25. ili 26. generacija Hrvata u Gradišću, a to je oko 500 godina da su naši preci došli u Austriju. Nekada samo imali krajeve u potpunosti naseljena Hrvatima, što se u posljednih 40 godina znatno izmjenilo uslijed asimilatorskih procesa. Mi govorimo gradišćansko-hrvatskim jezikom, koji se prije dvadeset godina standardizirao, tako da imamo svoj vlastiti riječnik. Tim jezikom govorili su i naši preci. Doživjela sam mnogo puta u Hrvatskoj oduševljenje ljudi kad recitiram pjesme ili pričam na tom jeziku, čije su mnoge riječi zaboravljene. Mi u obitelji pričamo na hrvatskom jeziku, dok djeca u školi jednom tjednom imaju nastavu na svom materinskom jeziku", kaže Ana Šoretić. Ona u očuvanju jezika, i uopće identiteta, ističe Crkvu, koja je u dugim stoljećima njegovala hrvatsko ime. Danas se smatra da Gradišćanski Hrvati broje od 18000 do 20000 tisuća.