U okviru međunarodne kulturne saradnje gradova Krka i Kotora u prostorijama Pomorske biblioteke u Kotoru, sinoć je održana promocija knjige „Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja“, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše.

“Radujemo se okupljanju i druženju u ovom našem predivnom ambijentu poslije duže vremena, posebno kada je povod knjiga kao što je večeras slučaj. Svakako da tome doprinosi i prisustvo uvaženih gostiju iz grada Krka kojima želimo dobrodošlicu i ugodan boravak u našem gradu. Iskreno se nadam da će se ova saradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo” – poručuje rukovoditeljka Pomorske biblioteke Nataša Gobović.

Prema riječima direktorice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, veza između dva grada (Krka i Kotora) u posljednjih 12 godina nastala je baš na temeljima obilježavanja Lepanske bitke.

“I Krk I Kotor su gradovi čije su galije učestvovale u Lepantskoj bici. Dva grada na istočnoj obali Jadrana, omeđeni zidinama, jedina dva grada pored Korčule koji imaju tako značajne istorijske spomenike. Ono što je nas jako radovalo jeste da smo počeli saradnju sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, a sve sa ciljem promicanja i bogatog maritivnog nasljeđa” – poručuje Parentić.

Kako navodi, istražujući istoriju Lepantske bitke nastale su tri knjige: “Krčka komuna u doba Lepantske bitke”, o zapovjednicima krčkih galija i jedrenjaka. Treća knjiga o krčkoj galiji, objašnjava Parentić, predstavlja istraživanje od nekoliko godina.

Bogatu biografiju profesora Bartoše pročitala je Ana Kerndl, viša bibliotekarka Pomorske biblioteke.

“Prof. dr. sc. Slavena Bertoša diplomirao je istoriju na Filozofskom fakultetu Sveuučilišta u Zagrebu i u Veneciji. Pohađanjem predavanja na sveučilištu za strance u Peruđi usavršio se upoznavanju italijanskog jezika, književnosti, istorije i kulture. Na Filozofskom fakultetu odbranio je magistarski rad i doktorsku disertaciju. Za redovnog profesora izabran je 2013. godine što ga je uvrstilo u red najmlađih redovnih profesora na polju istorije u Republici Hrvatskoj. Glavno područje njegovog naučnog i stručnog djelovanja odnosi se na istraživanje privrednih, društvenih, etničkih, vjerskih, a posebno migracionih i kolonizacionih prilika u Istri u Srednjem i Novom vijeku od 11. do 19. vijeka, s posebnim osvrtom na matične knjige, toponimiju, antroponimiju, napuštanje naselja i kulturno-istorijske spomenike.

Već preko 20 godina obavlja istraživanja u mnogim bibliotekama i arhivskim fondovima u zemlji i inostranstvu. Na sveučilištu u Puli na studijama istorije, turizma i kulture, te razredne nastave predaje predmete iz hrvatske i svjetske novovjekovne prošlosti, a punih je 11 godina bio spoljni saradnik Filozofskog fakulteta u Rijeci. Pod njegovim je mentorstvom studije do sada završilo preko 350 studenata. Gostujući je profesor na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Zadru i Kopru. Bio je nosilac i stručni saradnik na mnogim projektima, među kojima se posebno ističe Geografski leksikon ilirskih provincija i instituta Napoleon prvi sveučilištu u Parizu.

Član je  mnogih stručnih udruženja i uređivačkih vijeća, domaćih i međunarodnih časopisa, a takođe i stručni saradnik gotovo svih naučno-stručnih edicija na polju istorije u Hrvatskoj. Pokretač je niza naučno-stručnih skupova, urednik mnogih zbornika. Istakao se kao učesnik predstavljanja mnogobrojnih izdanja knjiga, recezent je članaka i knjiga, te naučnih i stručnih projekata.

Autor je desetak knjiga i oko 450 bibliografskih jedinica, uglavnom izvornih naučnih i stručnih radova.

Nastupio je na stotinjak naučnih skupova. Dobitnik je Zlatne povelje Matice Hrvatske, a za posebne zasluge u naučno-istraživačkom i nastavnom radu, te u javnoj djelatnosti koja je imala za cilj promociju, širenje i primjenu rezultata naučno-istraživačke djelatnosti primio je nagradu sveučilišta u Rijeci” – kazala je između ostalog Kerndl.

Predavanje i prezentaciju svih materijala koji su nađeni na području Venecije, odnosno Italije, a govore o krčkoj galiji predstavio je autor, prof. dr. sc. Slaven Bertoša putem ZOOM platforme.

On je, između ostalog, govorio o Lepantskoj bici.

“Lepantska bitka predstavlja jedan od najznačajnijih događaja vojne pomorske istorije u svjetskim razmjerama. Odigrala se 7. oktobra 1571. godine u sklopu osmansko-mletačkog, Ciparskog rata (1570.-1573.) kojim su Mlečani ostali bez tog važnog levantinskog ostrva. Iako je za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove je negativne posljedice znatno ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta. Što se tiče omjera između dviju zaraćenih strana, brojčani se podaci ponešto razlikuju među različitim autorima, uglavnom zbog nerazlikovanja vrsta brodova.

Kršćanska flota imala je 214 galija (109 mletačkih galija i šest galijaca, 78 španjolskih galija, 12 papinskih, po tri malteške, savojske i đenoveške galije) te 28 transportnih brodova. Posade kršćanskog brodovlja brojile su 80 000 ljudi, od kojih 30 000 vojnika, te 50 000 mornara i veslača” – navodi autor,

Osmanska flota se, prema njegovim riječima, sastojala od 221 galije, 38 galijaca i 18 fusta, sa ukupno 41 000 veslača, 13 000 mornara i 34 000 vojnika. Njezin vrhovni zapovjednik bio je Mehmet Ali-paša.

“Kršćanska i osmanska flota sukobile su se na ulazu u Korintski zaliv, u blizini Lepanta, a bitka se završila premoćnom pobjedom kršćana. Bila je to prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv Osmanlija, a imala je i velik psihološki učinak.

Iako Venecija nikada nije vratila Cipar, ova je velika koalicijska pobjeda zaustavila osmansko napredovanje, što je kasnije u 17. vijeku dovelo do neizbježne dekadencije Osmanskog carstva.

Kršćansku pobjedu kod Lepanta osigurale su, u prvom redu, mletačke galije kojima je zapovjedao kapetan Sebastiano Venier” – ističe autor.

On je, između ostalog, govorio i o tome gdje se može istraživati građa o Ciparskom ratu i Lepantskoj bici.

Među njima su: Biblioteka gradskog muzeja (Italija), Univerzitetska knjižara (Padova, Italija), Biblioteka gradskog muzeja (Padova, Italija), Vatikanski apostolski arhiv, Kazanatska biblioteka (Rim, Italija), Nacionalna biblioteka Španije (Madrid, Španija), Državni arhiv u Veneciji, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, Institut za vojna pomorska istraživanja u Veneciji.

“Vrlo su brojna umjetnička djela načinjena u godinama nakon Lepanta, najviše u Veneciji i Rimu, ali i na drugim mjestima u Italiji.

Prepoznajući bogato pomorsko nasljeđe, kao i bogatu krčku kultuno-istorijsku tradiciju, Centar za kulturu Grada Krka je 2008. godine pokrenuo projekat Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se od tada svake godine obilježava godišnjica Lepantske bitke” – navodi autor.

Izvor: Radio Kotor