Dobrotska torta, legende i oro na listi kulturne baštine od nacionalnog značaja

Time to read
1 minute
Read so far

Ponedjeljak, 30. ožujka 2015. - 12:10
Autor: 

“Crnogorski (ili Crmnički) oro, legenda o vili Alkimi i postanku Kotora, predanje o nesrećnoj ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika, vještina izrade dobrotske torte, legenda o tri sestre sa Prčanja i predanje o Pavi i Ahmet Paši iz Pavinog Polja činiće sljedeću grupu dobara koja će se naći na listi nematerijalne kulturne baštine od nacionalnog značaja”, rekla je direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara mr Anastazija Miranović.

Prema njezinim riječima, pomenuta dobra nominirana su za zaštitu i Uprava je u obavezi da, shodno aktualnom zakonu koji regulira ovu oblast, uđe u postupak valorizacije njihovih potencijalnih kulturno-povijesnih vrijednosti.

Tako će početna lista dobara, koja je formirana 2013., ukoliko sve bude teklo po planu, ove godine biti proširena sa novih šest. Kao što je poznato, status nematerijalnog kulturnog nasljeđa od nacionalnog značaja 2013. steklo je također šest dobara, i to kult Svetog Vladimira, Bokeljska mornarica, peraška Fašinada, vještina izrade dobrotske čipke, umijeće izrade čunova na Skadarskom jezeru i Bokeljska noć.

"Ovih dana kontaktirali su nas pripadnici lokalne zajednice Bara koji su nominovali za zaštitu običaj i svečanost tradicionalne Spičanske svadbe. Tako će obim poslova po inicijativama za uspostavljanje zaštite dobara biti uvećan za još jedno dragocjeno nematerijalno dobro", izjavila je Miranović.

Ona je podsjetila da su prilikom evidentiranja potencijalnog nematerijalnog nasljeđa (2012. godine), u skladu s pravnim okvirom, popisana dobra razvrstana na jezik, govor, usmeno predanje, usmenu književnost ili drugi usmeni izraz, izvođačku umjetnost, običaj, obred i svečanost, znanje ili vještine vezane za prirodu i svemir, kultno i znamenito mjesto i tradicionalni zanat i vještinu.

"Jedan od nosećih kriterijuma pri popisu potencijalnog nematerijalnog nasljeđa bio je odgovor na pitanje što je to što lokalna zajednica i pojedinci prepoznaju kao svoje moguće nematerijalno kulturno nasljeđe. U tom odgovoru, u najvećem broju slučajeva prepoznati su brojni tradicionalni zanati, znanja, vještine, običaji i legende",rekla je Miranović.