Nakon više od tri desetljeća uspješno je završena obnova Biskupske palače, povijesnog mjesta življenja biskupa u Dubrovniku od polovice 19. stoljeća sve do velikog  potresa 1979. godine. Svečanost otvorenja palače održat će se u utorak, 10. srpnja 2018. godine u 10 sati na Poljani Marina Držića, između Biskupske palače i katedrale Gospe Velike. U sklopu programa palača će biti blagoslovljena, a dubrovački biskup mons. Mate Uzinić planira useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja. Tim povratkom, između ostalog, želi se podržati održanje života u Gradu, kako bi povijesna jezgra Dubrovnika bila, ne samo zaštićena spomenička cjelina, nego živi grad u kojem se čuju susjedski razgovori preko prozora i na čijim trgovima djeca igraju nogomet. Svi zainteresirani građani Dubrovnika palaču će moći posjetiti u danima nakon otvorenja.
Biskupska palača u Dubrovniku je važno mjesto duhovnog i kulturnog identiteta Dubrovčana. Pripadala je poznatoj dubrovačkoj vlasteoskoj obitelji Sorkočević a  spada u tip „rastućih kuća“, što znači da je njezin današnji izgled posljedica različitih prekrajanja njezine unutrašnjosti ali i cijelog zapadnog dijela Pustijerne  kroz povijest. Palača je, uz ostalo, bila i dom Luka Sorkočevića, skladatelja naših najljepših pretklasicističkih simfonija.
U četverokatnoj palači sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima zahvaljujući ovoj obnovi od propadanja su sačuvane zanimljive arhitektonske dekoracije, očišćeni su i restaurirani zidni oslici, obnovljeni su tabulati (drveni oslikani stropovi) kao i biblioteka. Na prvom i drugom katu su izložene restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije, a u prizemlju se u budućnosti planira postaviti lapidarij s arheološkim nalazima pronađenim ispod dubrovačke katedrale. Tako će dio palače i u budućnosti biti otvoren za posjete, kao i organizaciju različitih kulturnih programa.
Palača obitelji Sorkočević u vlasništvo Dubrovačke biskupije došla je 1854. godine za vrijeme dubrovačkog biskupa mons. Tome Jederlinića, nakon što je stara nadbiskupska palača iza Katedrale zbog bombardiranja 1806. godine postala neupotrebljiva. Od tada do danas uz Biskupsku palaču vežu se imena biskupa Antuna Giuricea, Tome Jederlinića, Vicka Čubranića, Ivana Zaffrona, Mata Vodopića, Josipa Marčelića, Vlaha Barbića, Josipa Marije Carevića, Pavla Butorca i Severina Perneka, koji je zbog posljedica potresa morao iseliti iz nje.
Palača oštećena na Uskrs 1979. godine obnavljana je u više faza . Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek. Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.
Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25.000.000 kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo  Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima.
Veliki broj osoba kroz protekla desetljeća bio je na različite načine uključen u obnovu Biskupske palače te će svi oni biti rado viđeni gosti na ovoj svečanosti.