Kompleks groblja Mirogoj jedan je od 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine uvrštenih u uži izbor programa "7 Most Endangered" za 2021., a konačni popis sedam najugroženijih lokaliteta bit će poznat u ožujku 2021., priopćilo je u četvrtak Ministarstvo kulture i medija.

Europa Nostra i njezina partnerska organizacija Institut Europske investicijske banka (EIB) uvrstile su u popis najugroženijih kulturnih lokaliteta u idućoj godini i Achensee parnu zupčastu željeznicu u austrijskome Tirolu, Moderno kazalište u Sofiji, crkvu sv. Dionizija Pariškoga u Hauts-de-Franceu, tvrđavu Narikala u Tbilisiju, sustav zelenoga pojasa u Kölnu, pet južnih Egejskih otoka, vrt Giusti u Veroni, palaču Ca’ Zenobio u Veneciji, samostan Dečani na Kosovu, Središnji poštanski ured u Skopju, te kapelu i pustinjački samostan San Juan de Socueva u španjolskoj Cantabriji,

Kompleks groblja Mirogoj nominiralo Ministarstvo kulture

Kako je objašnjeno, svaki lokalitet izabran je na temelju istaknutoga baštinskog značaja, kulturne vrijednosti i izravne ugroženosti samog lokaliteta. Pritom, u obzir su se kao dodane vrijednosti uzimale razina angažmana lokalnih zajednica te posvećenost javnosti i privatnih dionika spašavanju tih lokaliteta. Dodatni kriterij bio je pak da lokaliteti postanu nositelji održivoga društvenog i gospodarskog razvoja za svoje podneblje i širu regiju. Lokalitete u užem izboru odabrao je savjetodavni odbor u kojemu su stručnjaci iz područja povijesti, arheologije, arhitekture, konzerviranja, analize projekata i financija.

Ministarstvo kulture i medija nominiralo je kompleks groblja Mirogoj, a taj multikonfesionalni kompleks djelo je njemačkog arhitekta Hermana Bolléa izgrađen između 1876. i 1929. Njegova osobitost je neoklasicistička arhitektura, oblikovan je kao središnji otvoreni prostor okružen arkadama po uzoru na talijanska i srednjoeuropska groblja, te se posebno odlikuje skladnim odnosom paviljona, kupola i arkada. Kompleks je posvećen 1876. i od samih početaka pokopi su obavljani prema državnim, a ne vjerskim zakonima. Brojni hrvatski uglednici i povijesne ličnosti ondje su pokopani, što pridonosi emotivnom značaju lokaliteta, a Mirogoj je uvršten i na Rutu europskih groblja te je član Udruge značajnih europskih groblja.

Mirogoj je znatno stradao u potresu koji je ožujku ove godine pogodio Zagreb, a iako Ministarstvo kulture odmah pristupilo hitnim mjerama obnove, konstrukcija je dodatno oslabila uslijed sekundarnih katastrofa u proteklim mjesecima, posebice jakih kiša i pandemije bolesti COVID-19 koja je otežala postupak zaštite i procjene štete. godinu.

Navedeno je da je Savjetodavni odbor programa ocijenio da, uz potvrđene arhitektonske i estetske vrijednosti, groblje ima veliku povijesnu, društvenu i emotivnu važnost kao prvo zagrebačko multikonfesionalno groblje i posljednje počivalište mnogih povijesnih ličnosti.

"Ministarstvo kulture i medija poduzelo je prve nužne korake za zaštitu lokaliteta, no potrebna je solidarnost na međunarodnoj razini kako bi se kompleks groblja Mirogoj obnovio", smatra Savjetodavni odbor.

Solidarnost u doba krize, prvi put i zajam za odabrane lolalitete

Izvršni predsjednik Europe Nostra prof. dr. Hermann Parzinger izjavio je da u doba uznemirujuće globalne krize žele izraziti potpunu solidarnost prema lokalnim zajednicama diljem Europe, ali i spremnost na djelovanje. Smatra da odabrani lokaliteti utjelovljuju našu zajedničku povijest i netaknut su izvor razvoja i dobrobiti ne samo za regije i zemlje u kojima se nalaze, već i za Europu u cjelini. 

Dekan Instituta EIB-a Francisco de Paula Coelho smatra kako je izbor važan podsjetnik na to da je naša kulturna baština krhka te da je ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Istaknuo je da je zajednički cilj podržati i ojačati napore lokalnih zajednica diljem Europe, te da se moramo pobrinuti da naš prvi i prioritetni korak bude njihovo fizičko očuvanje.

Program "7 Most Endangered" pokrenula je 2013. Europa Nostra u suradnji s Institutom EIB-a, a podršku mu pruža i program Kreativna Europa Europske unije. Program je dio inicijative civilnoga društva za spašavanje ugrožene europske baštine kojim se osvješćuje javnost, pripremaju nezavisne procjene i predlaže daljnje djelovanje.

Premda program ne podrazumijeva izravno financiranje, objašnjeno je da uvrštavanje pojedinoga lokaliteta na popis često služi kao katalizator i poticaj za aktiviranje nužne javne ili privatne potpore, uključujući one financijske.

Prvi puta nakon pokretanja programa moći će se iskoristiti Zajam za kulturnu baštinu Europske investicijske banke (EIB Heritage Grant ) u iznosu do 10.000 eura po lokalitetu.  Nominacije za program podnijele su organizacije članice Europe Nostra, pridružene organizacije te individualni članovi iz cijele Europe, kao i članovi Europskog saveza za baštinu (European Heritage Alliance).