Hrvatski geolog, prvi profesor astronomije na Sveučilištu u Zagrebu Đuro Pilar umro je na današnji dan, 19. svibnja 1893. u Zagrebu.
Bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. No uz sve to on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća.
Rodio se 22. travnja 1846. godine u Slavonskom Brodu, u vrijeme kada je diljem Europe vjera u vrijednost i potrebu proučavanja prirodnih znanosti počela polako utirati čovječanstvu novi put. Otac mu je bio kovač u Brodu, po narodnosti Čeh.
Đuro Pilar je pučku školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u Osijeku i Zagrebu, da bi s 20 godina bio mladi erudit sa znanjem njemačkog, francuskog, engleskog, talijanskog, ruskog i češkog jezika. Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi. Astronomiju, koju je Pilar očito volio, iako nije bila primarna znanost kojom se bavio, zadužio je s još dvije stvari.
Godine 1890. kao zadnje djelo objavio je Geografijske koordinate ili položaji glavnih točaka Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i djelomice susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Istre, Kranjske itd. na temelju nove specijalne karte Austro-ugarske monarhije u mjerilu 1:75.000, s više od 6000 mjesta.
Deset godina nakon njegove smrti jedna se njegova želja ostvarila: hrvatski narod je u Zagrebu dobio astronomski opservatorij - Zvjezdarnicu Hrvatskoga prirodoslovnog društva na Popovu tornju 1903. godine.
Na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, u povodu stote obljetnice Pilarove smrti, 1993. godine pod naslovom Slavonac i Zemlja, među izlošcima prikazan je i rukopis Pilarova sveučilišnog udžbenika iz astronomije, iz kojeg se može vidjeti na koji način i u kojem obimu je Pilar svojim studentima prezentirao tada poznata astronomska znanja.
Smrt ga je svakako spriječila u dovršenju i tiskanju istog. Umro je u Zagrebu u dobi od samo 47 godina.