Čelnik crnogorskih Hrvata: Podijelili su nas oni koji Crnu Goru ne žele u EU

Time to read
3 minutes
Read so far

Nedjelja, 06. rujna 2020. - 21:48

Hrvatska manjina u novom sazivu crnogorske Skupštine, prvi put nakon 18 godina, neće imati zastupnika, a sasvim sigurno ni ministra bez lisnice, kojeg je imala u dva zadnja saziva. Naime, za zastupničko mjesto u Skupštini Crne Gore prvi put natjecale su se dvije stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je dosad bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) koju vodi nedavno smijenjena čelnica HGI-ja. Ta je podjela, koja je zapravo nastupila neposredno prije izbora, donijela gubitak zastupničkog mjesta za crnogorske Hrvate, ali i odnijela vlast Milu Đukanoviću.

Riječ je o tristotinjak glasova bez kojih HGI nije mogao doseći cenzus koji bi mu omogućio još jedan mandat u Skupštini i tako artikulirano zastupanje interesa oko 6000 Hrvata, što čini jedan posto stanovništva Crne Gore. U zadnjem sazivu skupštine Crne Gore zastupnik je ispred HGI-ja bio Adrijan Vuksanović (40). S gospodinom Vuksanovićem razgovarali smo o tome kako se dogodilo da se Hrvate prije izbora podijeli tako da sada nemaju svog zastupnika, kakve su sada perspektive Hrvata u Crnoj Gori i što očekuje Crnu Goru.

Već se pojavljuju optužbe na račun Hrvata u Crnoj Gori gdje se u analizama izbora pojavljuje teza da bi taj jedan hrvatski glas bio dovoljan da Đukanović zadrži većinu u parlamentu. Je li takva tvrdnja točna ili je Đukanović ipak zbog drugih razloga izgubio izbore?

Ne pojavljuju se optužbe na račun Hrvata, već na račun onih koji su simulirali Hrvate na ovim izborima, a kako bi malo, ali dovoljno, oštetili Hrvatsku građansku inicijativu i dobili to što sada imamo - da Hrvata nema u Skupštini. Druga je važna stvar prozapadni smjer crnogorske države, koji je sada neizvjestan i upitan. Onaj kojem to najviše odgovara kreirao je 15 dana prije izbora Hrvatsku reformsku stranku i, mora se priznati, uspio u tome.

Svakako je tema Hrvatska reformska stranka, na koju ste upozoravali i prije izbora, a sada doista i ispada da je ona koštala Hrvate mjesta u Skupštini. O čemu se radi, zbog čega je ta stranka osnovana, ima li nekih jasnih indicija tko bi bio inicijator?

Inicijator je bio onaj tko ne želi da Crna Gora ide prema zapadnom svijetu. Jer, kao što vidite - nema Hrvata u parlamentu i upitan je europski put Crne Gore. Izvođači radova su povrijeđene sujete, ali i detalji iz prošlosti korisni su za ovakvu vrstu aranžmana. Zbog smanjenog cenzusa za hrvatsku nacionalnu zajednicu od 0,35 posto formirana je ova politička stranka za jednokratnu predizbornu uporabu, a s ciljem da Hrvati ne dobiju mandat u parlamentu i da prozapadna koalicija ima zastupnika manje. Ispunili su cilj, upravo taj naš mandat odredio je novu političku realnost i promjenu vlasti, ali i jako upitan dalji pravac na unutarnjem i vanjskom planu.

Kakav će sada biti položaj Hrvata u Crnoj Gori bez zastupnika? Pogotovo u svjetlu pobjede prosrpskih koalicija na izborima.

Naš će se glas slabije čuti, ali bit će ga. Veliki je to udarac za Hrvate u Crnoj Gori, ali nije smrtni. Na lokalnim izborima u Tivtu, gdje je Hrvata najviše, postigli smo odličan rezultat i povećali podršku u broju glasova, što je na ogromnu izlaznost posebno važno. Ne mogu ne spomenuti i sva očekivana, ali i ona manje očekivana suparništva s kojima smo se susretali i na lokalnoj razini uspješno izborili. Rezultat u Tivtu je ohrabrenje na kojem ćemo graditi dalji politički put.

Kakva je budućnost Crne Gore, već se govori da je sada postala južna srpska pokrajina? No, ne čini mi se to baš tako lako mogućim s obzirom na članstvo u NATO-u, poodmakao put prema EU...

Vjerujem u europsku budućnost Crne Gore. Svaka velika ideja ima i velike kušnje.

Također je primjetan vidljiv izostanak strane diplomacije u cijelom procesu, izgleda kao da je Amerika digla ruke od Crne Gore i tog područja. Ili je to samo privid, a SAD je zadovoljan i članstvom Crne Gore u NATO-u?

Ne bude li Crna Gora dio Europske unije i tog sustava vrijednosti, onda će biti dio nekih drugih integracija koje ne dijele te standarde i ne postavljaju nikakve kriterije osim da im se prikloni.

Očekujete li neku pojačanu aktivnost hrvatske Vlade za Hrvate u Crnoj Gori? Bili ste prošli tjedan u posjetu premijeru Andreju Plenkoviću, jesu li razmatrani i takvi scenariji?

Ponosan sam što smo dobili potporu premijera Plenkovića, kao i predsjednika Milanovića mjesec dana ranije. To je veliko priznanje za naš rad. Hrvatska vodi računa o Hrvatima u Crnoj Gori i znatno nadilazi ustavnu obvezu u tom pogledu. Nama je to dodatni motiv, ali i emocionalna zadovoljština.

Pobjeda opozicije vjerojatno znači i pad kontroverznog zakona o vjerskim institucijama. Što bi se moglo događati u tom smislu?

Vidjet ćemo. Buduća koalicija bit će raznorodna i u nekim pitanjima fragmentirana. Ne može im jedini integrativni čimbenik biti antagonizam prema Đukanoviću. Ako ipak jest, onda će buduća vlast biti kratkoročna.

Đukanovića za dvije godine očekuju i predsjednički izbori. Što može očekivati, hoće li se nastaviti erozija njegovih glasača ili on ima neka uporišta koja može koristiti da se vrati?

Ne bih tako brzo donosio takvu vrstu zaključaka. Živimo u vrijeme visoke dinamike i teško je predvidjeti dalji tijek događaja.

Izvor: Vecernji list/ Zoran Vitas