Crna Gora uključuje se u akciju obilježavanja Međunarodnog dana čistog zraka, u procesu ažuriranja Strategije upravljanja kvalitetom zraka, kroz promociju i prezentaciju povijesnih i aktualnih podataka o praćenju kvalitete zraka u našoj zemlji, priopćilo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT).
Iz MORT-a navode da se praćenje kvalitete zraka vrši na deset automatskih postaja u tri zone kvalitete zraka
"Tokom posljednje decenije, preciznije od 2009. godine, kvalitet vazduha u Crnoj Gori prati se u skladu sa najsavremenijim evropskim standardima, upotrebom automatizovane, precizne i osjetljive opreme. Početkom 2009. godine u Crnoj Gori je radila samo jedna automatska stanica za praćenje kvaliteta vazduha, a već u maju iste godine instalirane su još tri. Mreža je ponovo proširena 2012. godine, sa još tri stanice, a aktuelna konfiguracija mreže za praćenje kvaliteta vazduha, sa 10 automatskih stanica uslijedila je tokom 2019. godine, sa tri potpuno nove stanice i novom opremom za postojećih sedam i analitičkom opremom. U proširenje i obnovu sistema za praćenje kvaliteta vazduha uloženo je 1,1 milion eura iz IPA fondova", navode iz MORT-a.
U skladu s europskim i domaćim zakonodavstvom, praćenje i ocjena kvalitete zraka obavlja se u tri zone - Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj.
Svaki deseti stanovnik planete udiše čist zrak, u Crnoj Gori svaki četvrti
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije preko 90 posto svjetskog stanovništva izloženo je zagađenom zraku, što znači da, u prosjeku, devet od deset ljudi udiše zagađen zrak.
Podaci o praćenju kvalitete zraka u Crnoj Gori za period 2009.-2018. godine pokazuju da su granične vrijednosti za pojedine zagađujuće materije prekoračene u Sjevernoj i Centralnoj zoni kvalitete zraka, dok je u Južnoj, primorskoj zoni gdje živi oko 25 posto stanovništva zrak dobre kvalitete.
Zagađenje zrak u Crnoj Gori je izrazito sezonsko
Za potrebe ažuriranja Strategije upravljanja kvalitetom zraka izrađena je Analiza desetogodišnjih trendova koncentracija zagađujućih materija u poređenju s podacima iz ažuriranog inventara zagađujućih materija u zrak. Od 12 zagađujućih materija, koje se kontinuirano prate od 2009. godine, bilježene su povremene povećane koncentracije sumpor-dioksida u Pljevljima (Sjeverna zona), povećane koncentracije suspendiranih čestica PM10 i PM2.5 u Sjevernoj i Centralnoj zoni kvalitete zraka tijekom sezone grijanja, kao i povećan sadržaj benzo(a)pirena u ovim česticama, dok su koncentracije ostalih osam parametara koji se prate bile u granicama godišnjih srednjih vrijednosti tijekom čitavog perioda kontinuiranog mjerenja.
Povećane koncentracije suspendiranih čestica u zraku registriraju se uglavnom tijekom zimskih mjeseci pod nepovoljnim meteorološkim uvjetima u Sjevernoj i Centralnoj zoni kvalitete zraka.
U periodu 2009-2018. godine emisije suspendiranih čestica smanjene su za 9.5 posto (PM2.5) odnosno 8.3 posto (PM10). Prema podacima iz inventara emisija zagađujućih materija u zrak za 2018. godinu ključni izvor emisija suspendiranih čestica PM10 i PM2.5 je sektor grijanja domaćinstava, koji emisijama PM10 doprinosi 84.9 posto, a emisijama PM2.5 85.3 posto. Smanjenje emisija u promatranom razdoblju pozitivno se odrazilo na koncentracije ovih zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere tako da su koncentracije suspendiranih čestica PM10 u zraku koji udišemo, u odnosu na 2009. godinu, smanjene u Pljevljima za 28.23 posto, u Nikšiću 42.37 posto, a u Baru 30 posto.