Ave Crux, spes unica – Zdravo Križu, nado jedina

Na blagdan svetoga Josipa 19. ožujka ove godine, u Kotoru je održana pobožnost Križnog puta pod geslom „Za križem od crkve sv. Marije od Rijeke do crkve Gospe od Zdravlja“.

Ova je pobožnost započela molitvom pred oltarom svetoga Križa na kojemu dominira veliko gotičko raspelo prve polovice XIV. stoljeća, a završila pred crkvom Gospe od Zdravlja s prigodnim razmatranjem kojega je imao fra Filip Karadža i blagoslovom s križem. U pokorničkoj procesiji osim župnika sudjelovali su don Ivo Ćorić i fra Filip, koji su kod svake od četrnaest postaje molili propisane molitve, a ministranti Dario Brkanović i Toni Glasnović čitali su prigodna razmatranja. Križ s oznakama muke Gospodinove nosio je Andrija Brkanović. U procesiji je sudjelovalo više od stotinu vjernika, među njima i četrdesetak vjeroučenika. Od postaje do postaje pjevalo se i molila krunica. Bio je to marijanski križni put u pravom smislu riječi. Strmim putem ka crkvi Gospe od Zdravlja odzvanjale su riječi pjesme: O žalosna Majko sveta, rane Sina tvog propeta, nek’ nam budu u srcu.

Ovaj Križni put obnovljen je u Godini vjere, 2013. godine kada je na kupolu zvonika postavljen novi veliki križ (1,80 m x 1,30 m). Taj križ i danas dominira nad Kotorom.

Kotorski humanistički pjesnik Ivan Bolica (XVI. st.) kada piše stihove o crkvi Gospe od Zdravlja kaže da se ona nalazi na svetom brdu: Templum in monte sacrum quoad Diva puerpera coeli incolit. Sveto brdo predstavlja Golgotu – Kalvariju koja uprisutnjuje postaje Kristove muke i smrti, a štovanje sv. križa se na poseban način razvilo nakon što je sv. Jelena, majka cara Konstantina Flavija Velikog, 329. godine pronašla drvo križa na kojemu je Krist bio razapet. Pobožnost križnog puta su u Europi širili križari. U XV. stoljeću broj postaja Križnoga puta je varirao od sedam do trideset četiri. Od godine 1563. ustalio se broj od četrnaest postaja. Franjevci, kao čuvari Svete Zemlje, osobito sv. Leonard da Porto Maurizio (+ 1751.) bili su posebno zaduženi za širenje ove pobožnosti. U kotorskoj katedrali čuva se relikvija ovoga sveca u srebrnom antropomorfnom relikvijaru. Godine 1298. u Kotoru u crkvi sv. Križa djeluje i bratovština sv. Križa, koja se očuvala sve do II. Svjetskog rata. Na mjestu gdje se sada nalazi crkva Gospe od Zdravlja, bila je Kalvarija te se još 1772. godine tu spominje crkva sv. Križa, a nekada glavni ulaz na kotorske zidine i danas nosi naziv Scala santa. Sve nam to sugerira na ranu pobožnost Križnog puta u Kotoru.