Nastavak Bokobrana s uglednim istraživačem zadarske graditeljske baštine i stručnjakom za njezinu konzervaciju, zadarskim sveučilišnim profesorom dr. sc. Pavušom Vežićem, donosi zaključke o povezanostima Kotora i Zadra. Profesor Vežić upućuje kako na zajedničku povijesnu administrativnu i političku upravu tako i na važne povijesne ličnosti poput Vicka Zmajevića i svetog Leopolda Bogdana Mandića koji su životom i djelom povezani sa Zadrom. Čak se i relikvija jednog od triju zaštitnika grada Zadra čuva u Kotoru: glava svetog Krševana u riznici katedrale svetog Tripuna.
U emisiji profesor Vežić govori i o tome kako gleda na zaštićenost slojevitosti kotorske arhitekture, o projektu istraživanja i zaštite crkve svetog Pavla u Kotoru na kojemu je surađivao s kotorskom arhitekticom i višom konzervatoricom Zoricom Čubrović. S njom je, kao također s kotorskim arheologom Jovicom Martinovićem, surađivao prilikom proučavanja kotorske predromaničke kamene plastike, dijelova crkvenog namještaja, osobito ranosrednjovjekovne kotorskih ciborija. Naime, tada je uočio da među sačuvanim ulomcima nije riječ o ulomcima jednoga, nego više ciborija.
Kada govori o zaštićenosti kotorske arhitekture ističe kako je u Kotoru, poput drugih starih dalmatinskih gradova, sve manje domicilnog stanovništva „sve je više, pa i u Kotoru, stambenih kuća povijesnih, vrijednih, koje, čak i nije važno jesu li više stare ili manje stare, ali su sastavni dio cjeline grada, a postaju uvjetno rečeno 'mrtvi sadržaji', poslovni prostori, apartmani turistički, postaju mjesta za prolaznike. (…) Grad se zapravo sastoji od onoga što ja mojim studentima volim reći: tijelo grada, to je njegova fizička struktura i fizička struktura i fizionomija, i duha grada, a to su njegovi građani. Ako se u tijelu grada, smanjuje duh grada, onda naravno, smanjuje se sam grad u cjelini. Onog trenutka kad izgubimo građane, izgubit ćemo grad.“
O tim i drugim temama poslušajte u audiozapisu emisije Bokobran.