Osnivač suvremenog šumarstva u Hrvatskoj

Time to read
1 minute
Read so far

Nedjelja, 14. rujna 2014. - 10:34
Autor: 

Fran Žaver Kesterčanek (Zagreb, 14. rujna 1856. - Zagreb, 21. kolovoza 1915.), hrvatski šumarski stručnjak.

Jedan je od osnivača suvremenog šumarstva u Hrvatskoj na području nastave, šumarske upravne službe te stručne i znanstvene literature. Bio je profesor na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, urednik Šumarskog lista, upravitelj Šumarskog muzeja Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, osnivač Hrvatskoga društva za gajenje lova i ribarstva te urednik njegova glasila.

Sin je roditelja, Dragutina i Karoline. Otac mu je bio financijski nadsavjetnik. U Zagrebu je završio pučku školu i višu realku, na kojoj je 1874.g. položio ispit zrelosti.

Šumarske je znanosti studirao na Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu i Visokoj školi za kulturu tla u Beču, gdje je i apsolvirao 1877. Kesterčanek je u travnju 1878. imenovan državnim šumarskim vježbenikom i dodijeljen je u svojstvu šumarskog procjenitelja Katastralnom ravnateljstvu u Zagrebu za katastralne procjenbene kotare Koprivnica, Križevci, Bjelovar i Đurđevac. U toj službi ostaje sedam mjeseci.

Njegove ideje o potrebi reforme križevačkog učilišta, koje je - po njegovoj zamisli - trebalo preseliti u Zagreb na Sveučilište kao poseban šumarski odjel ili ga podići na stupanj akademije, dovele su ga u sukob sa kolegama nastavnicima i s vlašću. Uvidjevši da ne nalazi razumijevanje, 1883.g. na vlastiti zahtjev prekida nastavnički rad u Križevcima i prelazi u šumarsko - upravnu službu pri županijskoj oblasti u Zagreb u svojstvu županijskog nadšumara. Na tome mjestu ostaje gotovo 10 godina, a samo kratko vrijeme obavlja istu službu kod županjske oblasti u Varaždinu.

Uz redovne upravne poslove u to vrijeme aktivno radi i kao tajnik Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, uređuje Šumarski list, piše stručne radove i članke, pokreće pitanja šumarske nastave i uređenja urbarskih imovnih općina i reorganizacije šumarske uprave.

Fran Kesterčanek imenovan je u srpnju 1900.g. profesorom na Šumarskoj akademiji. Predavao je kolegije: uzgajanje šuma, uporabu šuma, čuvanje šuma, šumarsku politiku, šumarsku mehaničku tehnologiju i lovstvo.

Hrvatsku je zastupao na Šumarskom kongresu u Beču 1881.g., a na Svjetskom šumarskom kongresu u Beču 1890.g. predstavnik je Hrvatskog šumarskog društva. Kao profesor Akademije sudjeluje na Međunarodnom šumarskom i gospodarskom kongresu u Beču 1907.g. Jedan je od referenata teme pod naslovom "Koje bi mjere bile potrebne da se predusretne većim štetama insekata u šumi i da se spriječi njihovo rasprostranjivanje". Tom je prigodom izabran I. dopredsjenikom šumarskog odsjeka Kongresa. Godine 1913. zastupa Zagrebačko sveučilište na proslavi Visoke škole za kulturu tla u Beču u povodu 100. obljetnice njenog osnutka kao Šumarske akademije u Mariabrunnu.