Održana „Večer bokeljske poezije" u Zagrebu

Time to read
2 minutes
Read so far

Subota, 29. studenog 2014. - 10:55
Autor: 

Sinoć je u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, u povodu devedesete obljetnice njezina djelovanja, u Muzeju za umjetnost i obrt održana poetska večer pod nazivom „Večer bokeljske poezije“. Pred više od 100 uzvanika predstavljena je nova knjiga poezije kotorske pjesnikinje Dubravke Jovanović, pod nazivom „Iza koltrine“. O knjizi su nadahnuto govorili Jasminka Grgurević, Željko Brguljan i akademik Tonko Maroević, a stihove pjesama recitirala je sama autorica. Umjetniču večer upotpunio je Mješoviti zbor pod vodstvom Hede Gospodnetić izvodeći arije renesansne glazbe.

U ime Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, prisutne je pozdravio predsjenik te udruge Ivo Škanata, riječima:  

"Dopustite mi da vas pozdravim u ime organizatora ove kulturne manifestacije, Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, 90 godina stare udruge Bokelja koji, eto, kroz cijelo jedno stoljeće kontinuirano nastanjuju ovaj prostor podno Sljemena i s obje obale Save. 

Osnovana, možemo reći sada već davne 1924. kao zavičajno društvo, 1956. udruga je smisao svog postojanja pronašla u njegovanju uspomena na slavne dane bokeljskog pomorstva, održavanjem tradicionalnih obreda Bokeljske mornarice u čast sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora. Večerašnji kulturni događaj prilika je i da se podsjetimo da je te 1956. predsjednik naše udruge, koja je tada i promijenila ime u Bokeljska mornarica 809 Zagreb, bio veliki hrvatski skladatelj Ivan Brkanović, naše Boke list.

A kada već spominjemo njega, iznijet ću još jedan zanimljivi podatak, koji možda nije poznat široj javnosti, da iz naše sredine potječu i četiri člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. To su: već spomenuti maestro Ivan Brkanović, za kojega je veliki Dmitrij Šostakovič, jedne zgode za boravka u Hrvatskoj kada je čuo njegovu operu Zlato Zadra, rekao da je najveći skladatelj među južnim Slavenima, prof Karlo Radoničić, Rektor zagrebačkog sveučilišta i dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu dvadesetih godina prošloga stoljeća, zatim prof. Vladislav Brajković, profesor Pomorskoga prava i u više navrata dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu sredinom i u drugoj polovici prošloga stoljeća i član Stalog međunarodnog arbitražnog suda, te, na koncu, od njih jedino živući, još uvijek vrlo aktivni, svjetski poznati matematičar, jedan od samo nekoliko njih u svijetu koji su imali više od 1.000 objavljenih znanstvenih radova, ovdje nazočni prof. Josip Pećarić. S obzirom na malobrojnost zajednice iz koje potječu, mogli bismo reći da je to pravi raritet, pa u tom smislu, kao što Boku često nazivamo Zaljevom hrvatskih svetaca, tako bismo isto mogli reći i da je Zaljev hrvatskih akademika.  

U posljednjih petnaestak godina aktivnost udruge se proširuje i u značajnoj mjeri usmjerava ka predstavljanju kulturne baštine Boke, posebice onog dijela koji su stvarali pripadnici Hrvatskoga naroda.

Ta, mogli bismo reći posvećenost naših 450 članova Bokeljskoj mornarici i hrvatskoj kulturnoj bašitini u Boki nije slučajna i ne treba čuditi, jer su to vrijednosti koje dokazuju autohtonost hrvatskog življa u tom dijelu današnje Crne Gore.

S druge strane, uvjereni smo, da se prikazivanjem Boke isključivo opisom njezinih, doista, prekrasnih pejzaža i njezinim smještanjem unutar državne granice Crne Gore, a izvan hrvatskog konteksta, svijetu šalje dvodimenzionalna slika Boke. Njezin reljefni izgled, ljepota njezine mozaična struktura ne može se doživjeti ako se ne upoznaju njezine autohtone vrijednosti. A jedna od njih je, siguran sam, i riječ, pjesnička riječ, domaća bokeška riječ koju ćemo večaras upoznati naklon što razmaknemo koltrine, a koltrine su u ovom slučaju korice knjige naše gošće, pjesnikinje iz Kotora – gospođe Dubravke Jovanović. 

Hvala vam lijepa."